Victor George Dodig rođen je u Torontu u svibnju 1965. godine, kao sin Veselka Dodiga (1930. – 2015.) i Janje Dodig. Njegovi roditelji su 1959. godine imigrirali u Kanadu iz Ljubuškog. Na prošlogodišnjoj Ljubuškoj večeri u Norvalu dao je donaciju od 10.000 dolara za Edukacijsko-rehabilitacijiski centra u Ljubuškom.
Dodig, predsjednik i izvršni direktor kanadske banke CIBC (Canadian Imperial Bank of Commerce), jedna je od osoba najupečatljivijeg poslovnog životopisa koja je gostovala na nekoj gospodarskoj priredbi u Hrvatskoj. Bit će to u drugoj polovici rujna u Rovinju na čak dva takva događaja – AI Weekendu i Investment Weekendu. I neće mu to biti prvo gostovanje na poslovnim skupovima kod nas. Riječ je o čovjeku koji je počeo kao bankovni službenik u CIBC-u još dok je bio student na Harvard Business Schoolu, a danas je čelnik te banke koja ima više od 48.000 zaposlenika širom svijeta. Na ljestvici u CIBC-u, penjući se prema vrhu, obnašao je niz viših rukovodećih funkcija, ali vodio je i nekoliko poslovnih jedinica u drugim velikim financijskim institucijama – UBS-u i Merrill Lynchu u Kanadi i inozemstvu, a jedno vrijeme radio je i kao konzultant za upravljanje u McKinsey&Company. Victor Dodig hrvatskog je podrijetla, ali rođen i odrastao u Kanadi, pa je snažan zagovornik Kanade na međunarodnoj razini i pobornik gospodarskog rasta kao temelja za prosperitetniju i uključiviju budućnost. Bio je stoga i predsjednik Business Council of Canada, povjerenik Brookings Institutiona, te član uprave Telus Corporation Inc. Također je bio aktivan u brojnim organizacijama koje se bave inkluzijom, uključujući Black North Initiative i Catalyst Canada.Tijekom njegova mandata, ističu u CIBC-u, ta se banka transformirala u banku usmjerenu na izgradnju odnosa, prilagođenu suvremenom svijetu, s platformom za rast u Sjevernoj Americi i snažnom predanošću stvaranju održivije budućnosti za sve dionike. Victor Dodig živi u Torontu sa suprugom Maureen i ponosni su roditelji četvero djece. Prije ponovnog dolaska u Hrvatsku rado je odgovorio na nekoliko pitanja.
Vaš karijerni put je vrlo zanimljiv, počeli ste u CIBC-u kao student, pa radili u drugim financijskim institucijama, pa se vratili natrag u CIBC. Što je potaknulo te prijelaze i kako je svako od tih iskustava oblikovalo vašu filozofiju upravljanja?
Imao sam sreću steći širok raspon iskustava, a gledajući unatrag, najvredniji aspekt su ljudi koje na tom putu upoznajete i s kojima radite. Rano sam naučio o odnosima s klijentima. Radeći kao bankovni službenik u bankarskom centru, vrlo sam brzo spoznao koje su vrijednosti banke za zajednicu i gospodarstvo, te naučio o osobnim vezama koje ljudi stvaraju s timom s kojim rade. To su temelji za cjeloživotne odnose. Kako se moja karijera razvijala, počeo sam istinski cijeniti vrijednost kolega. Mnogo sam naučio o poslovanju, strategiji i radnim odnosima od nekih velikih poslovnih lidera s kojima sam imao priliku raditi tijekom godina. To sam znanje ponio sa sobom kada sam postao predsjednik i izvršni direktor CIBC-a, shvaćajući važnost savjetovanja s drugima, traženja njihova mišljenja i učenja iz njihova načina na koji su gledali na određenu situaciju. Najvažnija tranzicija u mojoj karijeri bio je moj povratak u Kanadu 2002. godine, nakon nekoliko godina rada u Ujedinjenom Kraljevstvu. Želio sam se vratiti kući i unaprijediti svoju karijeru, ali potreban je trud za uspostavljanje veza na daljinu. Kontaktirao sam ljude koje sam poznavao i dva su uzvratna poziva učinila veliku razliku u mom životu – jedan je bio pokojnog kanadskog ministra financija Michaela Wilsona, a drugi tadašnjeg predsjednika i izvršnog direktora CIBC-a Gerryja McCaugheya. Uspio sam se vratiti u tvrtku u kojoj sam imao svoj prvi “uredski” posao i na kraju dobio sjajnu priliku voditi CIBC kao predsjednik i izvršni direktor.
Kao osoba hrvatskog podrijetla koja sada vodi jednu od najvećih kanadskih financijskih institucija, kako je to vaše nasljeđe utjecalo na vaš stil vođenja ili vašu karijeru?
Važni su mi moji hrvatski korijeni. Moj otac napustio je ovaj dio svijeta 1959. godine kako bi pobjegao od komunizma i započeo novi život u Kanadi pa sam odrastao s razumijevanjem kako je to biti dijete imigranata koji su pokušavali izgraditi novi život u novoj zemlji, a istovremeno sačuvati vlastitu kulturu. To me natjeralo da cijenim važnost uključivosti u društvo. Svatko može pridonijeti jer donosi perspektivu koja oblikuje njegov pogled na probleme i prilike. Zato sam, dok sam preuzimao vodeće uloge u svojoj karijeri, uvijek smatrao da naš tim treba odražavati zajednice kojima služimo. To je jedini način da se istinski zadovolje potrebe klijenata i to je stvar koja funkcionira kad se želi poticati rast.
CIBC je jedna od najvećih banaka u Kanadi i multinacionalna banka s rastućom međunarodnom prisutnošću.
Kako gledate na ulogu tradicionalnih banaka u sve digitalnijem i globalnijem financijskom sustavu?
Velike financijske institucije poput CIBC-a igraju ključnu ulogu u financijskom sustavu, jer su izvor kapitala, savjetnik tvrtkama koje žele rasti, primjerice putem spajanja i akvizicija, ali i u pružanju savjeta pojedincima i obiteljima. Naš tim koji smo okupili zato ima zajednički cilj, a to je pomoći klijentima da njihove ambicije postanu stvarnost.
Ako se pravilno radi, bankarstvo omogućuje pojedincima i tvrtkama da napreduju i rastu. Svjedoci smo porasta digitalnih igrača u bankarstvu pa unapređujemo svoju ponudu i u tim područjima. Primjerice, danas imamo i isključivo digitalnu banku Simplii Financial. Također, prepoznajemo da su duboki generacijski odnosi koje je naša banka izgradila putem savjeta i konzultacija prava valuta bankarstva u budućnosti. Bankarstvo ostaje posao s ljudima, u kojem tehnologija pomaže, no ne zamjenjuje ljude.
Kako gledate na današnju poziciju CIBC-a u usporedbi s onom kada ste preuzeli kormilo 2014. godine i na koje ste ključne transformacije najponosniji?
Transformirali smo našu banku na više načina unatrag tih deset i više godina. Najponosniji smo na svoju kulturu. Kao tim, sada djelujemo s načinom razmišljanja usmjerenim na klijenta. To znači da kada pristupamo odlukama, to činimo kroz prizmu kako bi određena inicijativa mogla koristiti našim klijentima. S tom zajedničkom prizmom počinju se oblikovati i drugi kulturni elementi. Stavljanjem klijenata na prvo mjesto znači imati povezanu kulturu u kojoj naš tim surađuje – preko poslovnih linija i granica – kako bismo osigurali da zadovoljavamo sve potrebe naših klijenata. To znači da tim u Kanadi može surađivati s timom u Europi kako bi pomogao tvrtki da se proširi. Ili tim u komercijalnom bankarstvu može surađivati s odjelom za upravljanje imovinom kako bi pomogao osnivaču tvrtke da proda svoje poslovanje i prenese to bogatstvo u svoje mirovinske planove. Nakon što svi prihvate da je klijent u središtu vaših napora, počinju se događati mnoge druge dobre stvari koje u konačnici oblikuju poslovanje koje donosi rezultate svim dionicima. CIBC je ostvario vrhunske prinose za dioničare u kanadskom bankarstvu tijekom razdoblja od 1, 3, 5 i 10 godina. Također smo od 2014. godine poboljšali ocjene korisničkog iskustva s dna na gotovo vrh – i imamo neke od najviših ocjena neto promotora zaposlenika među tvrtkama naše veličine u svijetu. Sve to počinje s pravom kulturom i pravom strategijom, rezultati prirodno slijede. Ove smo uspjehe ostvarili s našom kulturom i našom svrhom kao temeljem, što čini zamah održivim i drugima teškim za repliciranje.
Hrvatska može biti lider u područjima u nastajanju poput umjetne inteligencije, podataka i drugih sfera uslužnog gospodarstva. Tehnologija također znači da se može prevladati geografija kada se bavimo tržištima koja su dalje od nas. Potaknuo bih mlade ljude da razmotre utjecaj koji mogu imati na rast Hrvatske u novim područjima i stvaranju prilika za sebe i one koji dolaze poslije njih. Također bih potaknuo hrvatsku poslovnu zajednicu da se umreži sa svojim hrvatskim poslovnim mrežama u inozemstvu kako bi uspostavili odnose i pronašli prilike za kapitalna ulaganja. Privlačenje kapitala ključno je za dugoročan rast.