Iz rublike Povijest Popova-Kotezi
Ustanak 1875-1878 u Hercegovini
Na jučerašnji dan, prije 150 g. 19.6.1875. počeo je veliki ustanak hrvatskog življa u Hercegovini protiv Osmanske imperije poznat kao ustanak protiv Turske. Ovaj ustanak je svakako najvažniji događaj u povijesti Hrvata Hercegovine u 19. st., izbio je u Dračevu (na rijeci Krupi) kod Čapljine. Ustanike u Južnoj Hercegovini je kao vojvoda predvodio don. Ivan Musić, tada župnik u Ravnom.
Njegovo izbijanje potaknuli su u prvom redu teški socijalno-ekonomski uvjeti života a zatim politički, nacionalni. Porezi i nameti turskih vlasti bili su visoki i neizdrživi. Bilo je u to vrijeme 36 vrsta poreza i nameta koji su se plaćali na “sve i svašta”. Sama osmanska država je tada bila pred raspadom, deficit državne blagajne iznosio je 108 milijuna kruna, reforme od prije nisu uspjele, lokalni moćnici su ojačali na uštrb centralne vlasti. Čitav teret države pao je na leđa seljaka koji su to pokrivati sa svoje zemlje, prihodima od stoke i drugih neizravnih poreza. Ovo je pored drugih okolnosti iniciralo otpor takvoj vlasti. Prvo su se digli Hrvati a nakon dvadeset dana i Srbi, 11.7.1875. ( taj ustanak je poznat kao Nevesinjska puška). Tjekom ustanka je izbila velika izbjeglička kriza kod ustaničkog naroda a krajem rata iza 1878. i poslije, muslimanskog naroda. Na kraju ustanka i rata u koji su se uključile i tada, velike sile, došlo je do Berlinskog mirovnog kongresa 1878. i uz druge okolnosti do nove političke podjele na tadašnjem Balkanu ( mandat da okupira BiH dobila je Austro-Ugarska) .Tjekom čitavog ustanka Hrvati južne Hercegovine su sudjelovali u njemu, čak osnovali svoju Vojvodinu u kojoj su uspostavili svoju narodnu vlast, na čelu sa don. Ivanom Musićem, koji je bio jedan od zapovjednika u ustanku. Sa prostora čitavog Popova polja iz svih sela je bilo ustanika, formiran je bio Popovo-Ljubinjski odred na čelu sa zapovjednikom Mihom Tomašević – Kukica iz Cicrine, a veliku ulogu u njemu imao je Ivan Đurin Burić zvani Tufegdžija kao 2 oficir i Nikola Lukin Đurasović kao 1. bajraktar, obadvojica iz Koteza. Ovaj ustanak je pokrenuo tada prvi veliki politički i geostrateški raspored u ovom djelu Europe od dolaska Turaka na ove prostore.