Konklava za izbor novog pape započinje 7. svibnja, a iako ne postoje službeni kandidati, ovo su kardinali za koje se smatra da predvode utrku.
Sljedeće srijede, 133 kardinala s pravom glasa bit će zaključani unutar Sikstinske kapele u Vatikanu i započet će tajni proces izbora novog pape.
Iako je veći dio procesa obavijen velom tajne, poznato je da se dnevno održavaju četiri kruga glasanja sve dok jedan kardinal ne osvoji dvotrećinsku većinu.
Proces obično traje između 15 i 20 dana, piše Euronews.
No, tjedan dana prije početka izbora novog rimskog biskupa, koji kardinali se smatraju dovoljno “papabilnima” da vode Rimokatoličku crkvu?
Kardinal Pietro Parolin
Sedamdesetogodišnji iskusni diplomat bio je državni tajnik pape Franje, što ga čini de facto premijerom Svete Stolice.
Iako je blisko povezan s pontifikatom Pape Franje, Parolin je po osobnosti znatno suzdržaniji i diplomatičniji u svom vodstvu od argentinskog isusovca kojem je služio, te zna gdje bi Katolička crkva mogla trebati korekciju kursa.
Nadzirao je kontroverzni sporazum Svete Stolice s Kinom o imenovanju biskupa i bio je uključen, ali ne i optužen, u loše upravljanu vatikansku investiciju u londonski nekretninski pothvat, zbog koje su izgubljeni milijuni eura.
Parolina je za kardinala imenovao papa Benedikt XVI. Dobro poznaje latinskoameričku Crkvu i imao je ključnu ulogu u američko-kubanskom zbližavanju 2014., koje je Vatikan pomogao omogućiti.
Iako je vatikanski veteran, ima minimalno pastoralnog iskustva. U sjemenište je ušao sa 14 godina, četiri godine nakon što mu je otac poginuo u prometnoj nesreći.
Nakon ređenja 1980., proveo je dvije godine kao župni svećenik blizu rodnog mjesta u sjevernoj Italiji, a zatim otišao u Rim na studij i ušao u vatikansku diplomatsku službu, gdje je ostao do danas.
Ako bude izabran, vratio bi papinstvo Italiji nakon tri uzastopna “strana” pape: Ivana Pavla II. (Poljska), Benedikta XVI. (Njemačka) i Franje (Argentina).
Kardinal Luis Antonio Tagle
Tagle, 67 godina, često se nalazi na listama kladionica kao mogući prvi azijski papa, što bi bio znak priznanja regiji svijeta u kojoj Crkva bilježi rast.
Papa Franjo doveo je popularnog nadbiskupa Manile, kojeg je za kardinala imenovao Benedikt XVI., u Rim da vodi vatikanski ured za misionarsku evangelizaciju, koji pokriva potrebe Katoličke crkve u velikom dijelu Azije i Afrike.
Njegova uloga dodatno je ojačana reformom vatikanske birokracije koju je proveo papa Franjo.
Iako ima pastoralno, vatikansko i upravljačko iskustvo, Tagle bi mogao biti smatran premladim za papinsku funkciju, jer bi kardinali mogli preferirati starijeg kandidata čiji bi pontifikat bio kraći.
No, Tagle je poznat kao dobar komunikator i učitelj – ključne osobine za papu.
Kardinal Fridolin Ambongo Besungu
Ambongo (65), kojeg je za kardinala imenovao papa Franjo, jedan je od najglasnijih katoličkih vođa Afrike, predvodi nadbiskupiju s najvećim brojem katolika na kontinentu za koji se smatra da je budućnost Crkve.
Nadbiskup je glavnog grada Konga od 2018., a kardinal od 2019.
Papa Franjo imenovao ga je i u skupinu savjetnika koji pomažu u reorganizaciji vatikanske birokracije. U Kongu i diljem Afrike, Ambongo se čvrsto drži katoličke ortodoksije i percipira se kao konzervativac.
Godine 2024. potpisao je izjavu u ime biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara kojom odbija slijediti Franjinu izjavu kojom se svećenicima dopušta blagoslov istospolnih parova – što je predstavljalo kontinentni otklon od papinskog nauka.
Ova osuda potvrdila je i stav afričke Crkve o LGBTQ+ temama i Ambongovu važnost unutar afričke crkvene hijerarhije.
Kardinal Matteo Zuppi
Zuppi (69) je odrastao kao svećenik uličnog tipa, po uzoru na papu Franju koji ga je brzo unaprijedio: najprije u nadbiskupa bogate nadbiskupije u Bologni 2015., a zatim za kardinala 2019.
Blisko je povezan sa Zajednicom Sant’Egidio, rimskom katoličkom zajednicom poznatom po međureligijskom dijalogu.
Zuppi je bio dio tima Sant’Egidija koji je pomogao okončanju građanskog rata u Mozambiku 1990-ih, a papa Franjo ga je imenovao izaslanikom za mir u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Putovao je u Kijev i Moskvu nakon što je ukrajinski predsjednik Zelenski zatražio pomoć Svete Stolice u oslobađanju 19.000 djece koje je Rusija oduzela njihovim obiteljima.
Misija ga je odvela i u Kinu i SAD.
Zuppi bi bio kandidat u Franjinoj tradiciji služenja marginaliziranima, iako bi njegova relativna mladost mogla biti nedostatak za kardinale koji žele kraći pontifikat.
Kardinal Peter Erdo
Erdo (72), kojeg kolege poznaju kao dubokog teologa, znanstvenika i edukatora, vodeći je konzervativni kandidat.
Nadbiskup je Esztergoma-Budimpešte od 2002., a za kardinala ga je imenovao Ivan Pavao II. 2003.
Sudjelovao je u dvjema konklavama – 2005. i 2013. – za izbor Benedikta XVI. i Franje.
Ima doktorate iz teologije i kanonskog prava, govori šest jezika, zalaže se za doktrinarnu ortodoksiju i podržava crkvene stavove o pitanjima poput pobačaja i istospolnih brakova.
Protivi se istospolnim zajednicama i ne odobrava da rastavljeni katolici koji su ponovno sklopili brak primaju pričest – osim ako žive u seksualnoj apstinenciji.
Zagovornik je tradicionalnih obiteljskih struktura i sudjelovao je u organizaciji vatikanskih sinoda o obitelji 2014. i 2015, piše Euronews.
Iako izbjegava uključivanje u politički život Mađarske, održava bliske odnose s desničarskom vladom koja velikodušno podupire kršćanske crkve.
No, suzdržavao se od zauzimanja stava o spornim politikama vlade koje su polarizirale društvo, poput antiimigrantskih kampanja i zakona koji su ograničili prava LGBTQ+ zajednica.
N1