Grad Daorson, bio je helenistički grad, središte plemena Daorsi.
Prve pouzdane informacije o gradu i plemenu Daorsi donose grčki autori oko 500 godina pr. Krista.
Grad je svoj procvat doživio između trećeg i drugog stoljeća pr. Krista. Za vrijeme ratova između Rima i ilirskog plemena Delmata
(Daorsi su sudjelovali na strani Rimljana), negdje oko 50 godina pr. Krista, grad je bio spaljen.
Nakon toga na ovom lokalitetu nije obnavljan život.
I tako kroz čitavu povijest, smjenjivala su se razdoblja nastanka, procvata i nestanka mnogobrojnih civilizacija.
Obilazeći ostatke Daorsona iznad
grada Stoca, vidimo vrlo dobro vidljive i osmišljene informacije o lokalitetu koji nas opčinjava…
Lokalitet koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH (nazivan i antičkom Trojom) – DAORSON!
Natpis govori o raskrižju civilizacija. Možda bi primjerenije bilo – susret ili dodir civilizacija.
Stojeći na ovom magičnom mjestu u miru i samoći naviru razmišljanja koja me dovode u aktualno vrijeme i kontekst u kojem se događaju globalni sukobi i nasilje koje ozbiljno prijeti
promjenom sadašnjeg svijeta.
U tekstu “NAJVEĆA RASPRAVA MODERNE POVIJESTI”, Forein Policy, autor povijesničar Nils Gilman, tvrdi da je u tijeku
“GENERACIJSKI DOGAĐAJ” jer se radi o preslagivanju međunarodnih odnosa koje se može usporediti s onim iz 1919., 1945. ili 1989. Na svakoj od tih prethodnih prijelomnih točaka, prethodni poredak je kolaborirao.
Za ilustraciju zgusnutih tektonskih svjetskih previranja i procesa koji su obilježili nekoliko zadnjih deseljeća dobro se prisjetiti dva upečatljiva teksta-eseja:
Prvi, “KRAJ POVIJESTI” Francisa Fukuyame, koji se proročanski pojavio nekoliko mjeseci prije pada Berlinskog zida predviđajuci kraj hladnoratovske podjele svijeta nakon koje će nastati vječni mir na načelima izborne demokracije i upravljenog kapitalizma( “KONAČNI OBLIK LJUDSKE VLADAVINE”).
Samo par godina kasnije Samuel Hatington u tekstu “SUKOB CIVILIZACIJA” predviđa svijet obilježen stalnim sukobima u kojem ključni akteri postaju CIVILIZACIJE i to 7 ili 8 većih duž
kulturoloških linija, označavajući da su sukobi civilizacija najveća prijetnja svjetskom miru, obzirom
na mnogobrojne kulturološke razlike koje su temelj za beskrajna neprijateljstva.
Hatington je također predvidio da će neprijateljstva prema imigrantima biti odlučujuće obilježje politike u svjetskom poretku definiranom sukobom civilizacija… Na kraju je Hatington zaključio “iako je kulturološko neprijateljstvo neizbježno, uz malo sreće sukobi bi se mogli sastojati od glasnog zveckanja oružja, a ne od nasilnih sukoba”.
Nažalost, iako je i sam Hatington kasnije nijansirao svoja stajališta, danas svjedočimo GRUBOJ SILI I MOĆI, RATNOM NASILJU I URUŠAVANJU DOSADAŠNJEG MEĐUNARODNOG PORETKA S ELEMENTIMA KULTUROLOŠKIH, VJERSKIH I IDEOLOŠKIH SUKOBA.
SVIJET JE DOISTA NA RASKRIŽJU.