Nakon najnovijeg istupa riječkog nadbiskupa Mate Uzinića oko molitelja na trgovima, percepcija „liberalnog“ nadbiskupa u Hrvatskoj samo se dodatno pojačala. Zanimljivo je kako svi lijevi, tzv. „liberalni MS mediji“, u stopu prate nadbiskupa Uzinića te nas danima bombardiraju njegovim izjavama jer odudaraju od tradicionalnog nauka Svete Katoličke i Apostolske Crkve u Hrvata.
Uzinić je u javnosti i medijima prepoznat kao jedan od „liberalnijih“ biskupa u Hrvatskoj, zbog svojih stavova koji se često razlikuju od tradicionalnijih crkvenih ili društvenih očekivanja. To uključuje pozive na empatiju u pastoralnom pristupu osobama s istospolnim sklonostima te otvoren razgovor o različitim društvenim pitanjima.
Takvi stavovi izložili su ga kritikama konzervativnijih krugova koji ga optužuju da „popušta“ pred suvremenim ideologijama i da odstupa od jasne, tradicionalne dikcije Katoličke Crkve.
Njegove izjave o moliteljima krunice na trgovima
Što je zapravo rekao na tu temu?
Na misi povodom blagdana sv. Marine (20. srpnja 2025.), nadbiskup Uzinić govorio je o položaju žena u Crkvi i društvu te se posebno osvrnuo na fenomen tzv. „muške krunice“, skupova vjernika koji javno, na trgovima, mole krunicu i zazivaju tradicionalne vrijednosti.
Povezao je takva javna okupljanja s naglašavanjem tradicionalnih rodnih uloga (npr. „žena oko stola, muškarac za stolom“) te izjavio da se može stvoriti dojam kako takav pristup ugrožava sekularnost i prava žena u društvu. Pritom je pozvao na otvorenije promišljanje o ulozi žena i naglasio da se vjera treba živjeti kroz služenje u ljubavi, a ne kroz model isključivo „muških uloga“.
Drugim riječima, nije zatvorio molitve niti izričito zabranio molitelje krunice. Govorio je prije svega o percepcijama i mogućim posljedicama javnih, ritualiziranih molitvenih okupljanja u kontekstu društvene polarizacije.
Reakcije javnosti
Na njegove izjave uslijedile su žestoke i polarizirane reakcije. Neki su ga optužili za neprijateljski stav prema moliteljima, koje se pogrdno naziva „klečavcima“, te za pokušaj umanjivanja njihovih vjerskih gesta. Drugi su, ponajprije lijevi liberalni MS mediji, branili njegovu poziciju, tvrdeći da Crkva i vjernici trebaju promišljati i razgovarati bez ponavljanja modela koji se mogu doživjeti kao polarizirajući.
Ovdje je važno jasno reći:
Uzinić nije formalno zabranio javno moljenje krunice, premda su mnogi njegove izjave tako protumačili.
Izrekao je ocjene o mogućim društvenim učincima takvih javnih okupljanja te pozvao na promišljanje o ulozi vjere i vjernika u društvu.
Ostale kontroverze vezane uz nadbiskupa Uzinića
U javnosti se često spominju i druge kontroverze. Neki portali s određenim ideološkim profilima pripisuju Uziniću stavove poput:
da „propagira rodne ideje“ ili se „protivi tradicionalnim vrijednostima“,
da se zalaže za uvođenje sekularnih društvenih standarda u crkveni kontekst,
ili da navodno „podržava migracije i promjene populacijske strukture“.
Premda ove tvrdnje nisu potvrđene izravnim citatima ili službenim izjavama Uzinića, uglavnom se pojavljuju u komentatorskim tekstovima i neprovjerenim kritikama te se često koriste kao argumenti u širem društvenom i političkom kontekstu. Ipak, biskup Uzinić je i sam svojim izjavama podgrijao takva promišljanja dijela hrvatskih katolika i domoljuba.
Neslaganja unutar Crkve – kritike biskupa Ratka Perića
S Uzinićevim izjavama ne slažu se ni neki hrvatski biskupi, među kojima se ističe umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, koji mu je u više navrata uputio javne kritike.
Perićeve kritike (2021. – 2022.)
Perić je, posebno na portalu Vjera i djela, izrazio neslaganje s nekim Uzinićevim postupcima, među ostalim:
oko dolaska i najave govora feminističke teologinje Tine Beattie na Ljetnu školu teologije u Dubrovniku, postavljajući pitanje kako takvi izbori doprinose teološkom odgovoru Crkve;
oko stava u tzv. „slučaju Čavajda“, gdje je kritizirao Uzinićevo javno priznanje da ne zna odgovoriti na tešku moralnu dilemu te da „ne želi bacati kamenje ni na jedne ni na druge“. Perić je takav pristup ocijenio abdikacijom od jasnog crkvenog učiteljstva, upozorivši da takva nedorečenost daje povod sekularnim medijima da Crkvu prikažu kao instituciju bez jasne poruke.
Širi ton Perićevih kritika
Perić smatra da Uzinić svojim javnim istupima „sablažnjava velik dio vjernika“ te kritizira njegov način pristupa i interpretacije teologije i pastorala, osobito u odnosu na „znakove vremena“ i pluralni društveni kontekst.
Perić se ne fokusira na jedan izdvojeni događaj, nego na širi obrazac javnog djelovanja i crkvenog naučavanja koji, po njegovu sudu, može zbuniti vjernike i udaljiti Crkvu od njezine tradicionalne doktrine.
Jesu li Uzinićeve izjave „protukatoličke“ ili „protuhrvatske“?
Takve tvrdnje ne mogu se potkrijepiti izravnim citatima ili službenim dokumentima. Ipak, razvidno je da je biskup Uzinić „miljenik“ lijevih liberalnih MS medija, što mnogi doživljavaju kao činjenicu. Zašto je to tako, odgovore bi trebala ponuditi ponajprije Hrvatska biskupska konferencija, a potom i svaki istinski katolik i domoljub u Hrvatskoj.
Njegovi pozivi na kritičko promišljanje vjere u društvu nisu sami po sebi protiv katoličkog nauka, ali se razlikuju od tradicionalnijih interpretacija i očekivanja dijela crkvene zajednice. Kritike mu dolaze prvenstveno iz konzervativnijih krugova, a ne iz službenih dokumenata Crkve koji bi ga proglasili nevjernim ili „protukatoličkim“, jer Crkva povijesno ne žuri s donošenjem konačnih sudova.
Pisma i osvrti biskupa Perića svjedoče o ideološkim i teološkim neslaganjima unutar crkvene zajednice. To jest interna crkvena rasprava, koja ne predstavlja službeni stav Katoličke Crkve kao cjeline, ali nama laicima u Svetoj Katoličkoj i Apostolskoj Crkvi u Hrvata može biti pokazatelj kako promatrati Crkvu u svjetlu današnjeg vremena, opterećenog ideologijama koje nemaju izvorište u Evanđelju i riječima Svetog pisma – riječima koje nitko, pa ni biskup Uzinić sa svojim liberalnim stavovima, neće moći poljuljati u njihovoj postojanosti.
Vlado Marušić
Braniteljskiportal.ba