Prof. Nikola Grmoja preuzeo je vodstvo Mosta u studenom prošle godine. U vremenu političkih trgovina, gubitka povjerenja i sve izraženijeg osjećaja nepravde među građanima, Grmoja za braniteljski.info poručuje kako je Hrvatskoj potrebna jasna, vrijednosno utemeljena politička alternativa. U razgovoru govori o jačanju Mosta, povratku povjerenja kakvo je postojalo 2015. godine, ključnim reformama, ali i temama koje duboko dotiču hrvatsko društvo – od demografije i gospodarstva do položaja Hrvata u BiH. Razgovor je vodio glavni urednik Josip Milić.
- Gospodine predsjedniče. Što želite zadržati kao novi čelnik iz razdoblja dr. Petrova, a što planirate promijeniti?
Zadržavamo ono zbog čega je Most nastao: poštenje, političku hrabrost i odbijanje političke trgovine. To nije samo politička pozicija, nego moralni temelj bez kojeg politika gubi smisao. Mijenjamo razinu ambicije i djelovanja. Most više ne smije biti samo korektiv sustava, nego snaga koja ga oblikuje. Jačamo organizaciju, izlazimo snažnije među ljude i jasnije preuzimamo odgovornost za smjer Hrvatske. - Koja će biti vaša glavna vizija Mosta u mandatu?
- Most mora postati stožerna snaga suverenističkog spektra, mi to jesmo i danas, ali želimo dodatno ojačati. Naša politika polazi od čovjekova dostojanstva, od obitelji kao temelja društva i od naroda kao nositelja suvereniteta. To je duboko ukorijenjeno u kršćanskoj antropologiji i hrvatskom povijesnom iskustvu. Hrvatska treba političku snagu koja zna tko je, što čuva i kamo ide.
- Mnogi Most vide kao stranku koja je izgubila dio nekadašnje snage. Kako planirate vratiti političku težinu koju je Most imao u vrijeme vaših prvih izbora 2015.?
Snaga se ne vraća retorikom, nego vjerodostojnošću. Ljudi su nas 2015. prepoznali jer nismo bili interesnih projekt nego glas naroda. Ali ljudi misle da je neka velika razlika u snazi Mosta tada i danas, mi smo tada imali na vrhuncu 12 posto. To nije uopće nedostižan rejting za nas. Vratit ćemo tu snagu tako da budemo tamo gdje politika mora biti, među ljudima, u njihovim problemima i u njihovim borbama. Kad si dosljedan, kad ne kalkuliraš i kad ne pristaješ na kompromise koji razaraju temeljne vrijednosti, povjerenje se vraća. - Je li se Most konačno profilirao i je li on danas konzervativna, demokršćanska ili antisistemska stranka?
Most je danas jasno suverenistička, konzervativna i demokršćanski nadahnuta politička snaga. I to nije ideološka etiketa, nego naš življeni svjetonazor: čovjek ima dostojanstvo, obitelj ima nezamjenjivu ulogu, a država mora biti u službi općeg dobra. Bez tih temelja, politika se svodi na upravljanje interesima, a ne na služenje istini i općem dobru. - S kojim političkim opcijama vidite mogućnost suradnje, a s kojima nikako?
U ovom trenutku naš fokus nije na kombinacijama, nego na izgradnji snažne i vjerodostojne političke alternative. Hrvatska predugo živi od političkih trgovina i kratkoročnih aranžmana. Vrijeme je da se politika vrati sadržaju, a ne kombinatorici. Građani će odlučiti kome će dati povjerenje, a mi želimo biti spremni to povjerenje opravdati. - Može li Most ponovno postati „jezičac na vagi“ kao nakon izbora 2015.?
Ne želimo biti jezičac na vagi, nego snaga koja određuje smjer. Iskustvo nas je naučilo da bez jasnog identiteta i čvrstih granica nema stvarnih promjena. Ako dođe trenutak odlučivanja, Most će biti spreman, ali bez kompromisa koji razaraju povjerenje ljudi. - Kako ocjenjujete dugogodišnju vlast Andreja Plenkovića i njegove stranke?
Ova vlast je uspjela stvoriti sliku stabilnosti, ali nije riješila temeljne probleme društva. Imamo rast troškova života, demografski pad, nepovjerenje u pravosuđe i osjećaj nepravde koji se uvukao u svakodnevicu ljudi. Država ne smije biti samo administrativno učinkovita, nego moralno uvjerljiva. A tu je ova vlast zakazala. - Smatrate li da u Hrvatskoj postoji prostor za jaču konzervativnu političku opciju i tko bi ju činio?
Postoji i to duboko u narodu. Hrvatski čovjek želi red, sigurnost, identitet i smisao. Ali želi i pravednost i funkcionalnu državu. Konzervativna politika mora spojiti vrijednosti i odgovornost upravljanja bez toga ostaje prazna forma. - Koja su tri reformska poteza koja biste odmah proveli ako bi Most postao dio vlasti?
Prvo, reforma pravosuđa i odlučna borba protiv korupcije, bez pravde nema države. Drugo, demografski i gospodarski zaokret, plaće od kojih se može živjeti, dostupno stanovanje i zaštita domaće proizvodnje. Treće, zaštita naših obitelji i identiteta, politika koja prvo štiti hrvatskog čovjeka. - Kako riješiti demografski pad i iseljavanje mladih iz Hrvatske?
Demografija je pitanje nade. Ljudi ostaju tamo gdje mogu živjeti dostojanstveno i gdje vide budućnost za svoju djecu. To znači rad, sigurnost, stanovanje i društvo koje poštuje obitelj. Država mora stvarati uvjete života, a ne samo davati obećanja. - Kako vi gledate na woke i rodnu ideologiju, a kako na pobačaj?
Suvremene ideološke tendencije često pokušavaju relativizirati temeljne istine o čovjeku i društvu. Mi vjerujemo da sloboda ne znači negiranje stvarnosti, nego odgovornost prema istini. Što se tiče pobačaja, riječ je o duboko moralnom pitanju. Društvo mora štititi život, ali i pokazati suosjećanje i konkretnu pomoć, posebno ženama koje se nalaze u teškim situacijama. - Što Most predlaže za jačanje gospodarstva i kako gledate na useljavanje radne snage?
Hrvatska mora ponovno postati zemlja rada i proizvodnje. Ne možemo dugoročno opstati kao ekonomija uvoza i sezonalnosti. Što se tiče stranih radnika, pitanje je ravnoteže. Država prije svega mora stvarati uvjete da hrvatski čovjek ostane, radi i živi dostojanstveno u vlastitoj zemlji. - Nedavno ste bili u SAD-u. Kako gledate na Trumpovu politiku, prije svega na ideološki zaokret u SAD-u i po vama hoće li uspjet u tome?
U Americi se vodi duboka rasprava o identitetu, suverenitetu i granicama države. Bez obzira na političke preferencije, jasno je da se otvara prostor za redefiniranje odnosa između naroda i elita. Slična pitanja postavljaju se i u Europi. To nije prolazni trend, nego znak dubljih društvenih promjena. - Kako gledate na politiku Sarajeva i smatrate li da hrvatska politika čini dovoljno za ravnopravnost Hrvata u BiH?
Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od ključnih nacionalnih pitanja. Ravnopravnost konstitutivnih naroda nije politička opcija, nego temelj stabilnosti. Hrvatska mora biti jasnija i odlučnija u zaštiti prava Hrvata u BiH. - Kakav je bio vaš osobni put od lokalnog političara iz Metković do predsjednika Mosta?
Moj put počeo je lokalno, među ljudima i njihovim problemima. To iskustvo te nauči da politika nije apstrakcija, nego odgovornost. Nisam ušao u politiku da bih se prilagodio sustavu, nego da bih ga mijenjao. I to je ostalo isto. - Što vas u politici najviše motivira, a što najviše frustrira?
Motivira me običan čovjek koji unatoč svemu radi, trudi se i vjeruje da može biti bolje. Frustrira me nepravda i osjećaj da sustav često ne nagrađuje poštenje. Politika mora vratiti vjeru da se isplati biti čestit. - Vidite li sebe jednog dana kao kandidata za predsjednika Vlade?
Ne bavim se funkcijama, nego odgovornošću. Ako dođe trenutak i ako građani daju povjerenje, spreman sam preuzeti odgovornost. Hrvatska treba vodstvo koje ima jasnoću i karakter.
Brza pitanja za kraj - Najveći politički uzor?
Ljudi koji su znali ostati vjerni istini i narodu, čak i kad je to bilo teško. Za mene je najveća moralna vertikala Hrvata u 20. st. blaženi kardinal Alojzije Stepinac. - Najveća pogreška i najveći uspjeh Mosta u prošlosti?
Pogreška, što smo ponekad vjerovali da će sustav prihvatiti promjenu i što nismo imali dovoljno iskustva za ono što smo namjeravali napraviti. Uspjeh je što smo ostali dosljedni i nismo se prodali. - Poruka biračima koji su nekad glasovali za Most, a danas su razočarani?
Razumijem razočaranje. Ali neka gledaju tko je ostao isti u onome bitnom. Možda smo griješili, ali nikada nismo izdali. Hrvatska još ima priliku, ali ne uz stare obrasce.