Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim izazovima koji se reflektiraju na svakodnevnicu. Dok s jedne strane „mali“ čovjek vodi borbu oko egzistencije, s druge strane političke elite nastoje svojim verbalnim makinacijama ostati u sedlu, pritom živeći vrlo dobro na muci malog čovjeka. Država koja se suočava s nedostatkom broja radnika (ili je to samo paravan za neke nove procese), nije u stanju provesti popis svojega stanovništva. Zadnjim popisom koji se proveo 2013. god. BiH je imala nešto više od 3 milijuna i 500 tisuća stanovnika u odnosu na prijeratni popis to je smanjenje broja stanovnika za oko 750 tisuća.
U izazovnim vremenima svaka ozbiljna država provodi popis stanovništva svakih deset godina a uslijed negativnih trendova i ranije. Nažalost, to slučaj nije s Bosnom i Hercegovinom.
Kome odgovara ovakvo stanje?
U javnom prostoru dominiraju teme izbornog zakona, unitarizma, separatizma, trećeg entiteta, proporcionalne zastupljenosti i dr. Upravo te teme donose najviše napetosti među političarima s ciljem da na taj način budu vidljivi u javnom prostoru, dok kod malog čovjeka stvara rezignaciju i nezainteresiran za bilo kakvo djelovanje.
Približavajući se novim izborima operativnost svih nivoa vlasti slabi a povećava se energija oko priprema za nove izbore. Gospodarske politike se stavljaju u drugi plan, a pozornost se usmjerava kako „sebe“ osigurati za novi četverogodišnji ciklus.
Prosječna plaća koja se kreće oko 1600 KM ne može osigurati ni 50 % mjesečnih potreba jedne ispod prosječne obitelji. Cijena kvadratnog stana prelazi 3000 konvertibilnih maraka a u nekim gradskim sredinama to ide i do 5000 i više.
Zato i ne čudi kako brojni analitičari ističu da BiH živi od iseljeništva koje svake godine milijarde konvertibilnih maraka donose i tako produžuju životarenje stanovnika u BiH.
Stanovništvu će trebati mnogo sreće i umijeća kako i ovu građansku godinu preživjeti.
Neka nam je svima sretna i blagoslovljena 2026.
Prof. Darko Bošnjak fb objava
Na ovu objavu nadodajemo priopćenje HSP BiH u cijelosti:
Bosna i Hercegovina danas je, nažalost, službeno najsiromašnija zemlja u Europi, a umjesto ozbiljnih reformi i odgovorne politike, svjedočimo nezaustavljivom zaduživanju oba entiteta koje prijeti dugoročnim ekonomskim i socijalnim posljedicama po stanovništvo.
Federacija BiH, pod upravom nesposobne i ideološki isključive sarajevske „trojke“, opasno se približava Republici Srpskoj po razini zaduženja. Tijekom 2025. godine oba entiteta su se ubrzano zaduživala putem trezorskih zapisa i obveznica, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
Dugovi rastu, dok životni standard građana kontinuirano pada.
HSP BiH upozorava da se ovakva politika življenja na dug vodi bez jasne vizije razvoja, bez industrijske i demografske strategije te bez stvarne brige za radnike, umirovljenike i mlade obitelji. Posljedice takve neodgovornosti već su vidljive kroz inflaciju, pad kupovne moći, masovno iseljavanje i produbljivanje socijalnih razlika. Umjesto rješavanja stvarnih problema, aktualna vlast najveći dio svoje energije troši na sijanje mržnje, političkih podjela i razdora, dok su po korupciji, nepotizmu i političkoj neodgovornosti očito odlučni biti među najgorima u Europi.
Takva politika ne donosi rješenja, nego dodatno slabi institucije i urušava povjerenje građana.
HSP BiH smatra da Bosna i Hercegovina ima potencijal za zaokret, ali on je moguć samo uz odgovornu vlast, transparentno upravljanje javnim financijama i politiku koja će služiti čovjeku, a ne interesnim skupinama.
Predstojeći izbori u listopadu prilika su da ljudi u BiH demokratski i odgovorno izaberu put promjena, obnove povjerenja i politike koja će raditi za čovjeka i dostojanstven život u Bosni i Hercegovini, stoji u priopćenju.