Mario Tomasović, nositelj liste broj 6 za splitsko Gradsko vijeće koalicije stranaka Nezavisna lista Tomislava Jonjića Jedino Hrvatska! i Blok za Hrvatsku, u razgovoru za Dalmaciju Danas otkriva svoje stavove i planove za razvoj Splita. Uz njega, u političkoj areni ističe se i njegov prijatelj i suborac, umirovljeni pukovnik Mirko Čondić, stopostotni ratni vojni invalid i legenda Domovinskog rata, koji je također nositelj liste broj 6, ali za Županijsku skupštinu Splitsko-dalmatinske županije. Ususret lokalnim izborima, Tomasović je za Dalmaciju Danas razmatrao ključne prioritete za grad, od poboljšanja prometne infrastrukture i rješavanja stambenih problema mladih obitelji, do jačanja suradnje sa susjednim općinama i gradovima. Također, pokrenuo je teme poput demografske politike, zdravstvene skrbi za starije građane, te transparentnosti u upravljanju gradskim proračunom.
Koji su vam glavni prioriteti u programu za Grad Split i kako planirate njihovu realizaciju tijekom mandata?
Glavni prioriteti trebaju biti “male” stvari – ono što muči naše sugrađane na dnevnoj bazi i što stvara svakodnevne frustracije, a može se brzo riješiti sinergijom svih aktera gradske vlasti. Nema smisla zagovarati megaprojekte dok prosječan građanin, nakon što dođe s posla, traži pola sata parkirno mjesto u kvartu ili se, primjerice, suočava s činjenicom da u Splitu ne postoji zeleni val u prometu.
Imam iskustva s rješavanjem problema parkiranja i aktivno sam sudjelovao u planiranju garaža, od kojih su neke otvorene za mandata prethodnih gradskih vlasti. Na tim projektima ću i dalje ustrajati. Važno je rješavati i pristupne prometnice gradu, kao i renovirati zastarjele i nesigurne ceste i križanja, koja se ne smiju raditi stihijski uoči izbora.
Također, želio bih staviti naglasak i na druge probleme koji utječu na kvalitetu života u gradu, poput nedostatka zelenih površina te manjka sadržaja tijekom jeseni i zime.
Na koji način će vaša lista konkretno doprinijeti rješavanju stambene problematike mladih obitelji u Splitu?
- Kao što sam spomenuo, nisam pobornik grandioznih obećanja. Stambeno zbrinjavanje mladih je kompleksan problem koji nadilazi mogućnosti lokalne politike, iako ista nije u potpunosti nemoćna pred tim izazovom. Danas stambeno pitanje mladih nije problem samo Splita i okolice, pa ni Hrvatske, već mnogih članica EU.
Što se tiče alata kojima raspolaže grad, smatram da su tu prije svega na raspolaganju prenamjene u urbanističkom planu, putem kojih se može otvoriti više zona za stambeno građenje i na taj način tržišno utjecati na cijenu kvadrata. Također, treba utvrditi koliko je stanova u vlasništvu grada, u kakvom su stanju, a zatim ih staviti u tržišni optjecaj kroz najam, pa i otkup, po modelima koje treba dodatno razraditi.
Zatim su tu mehanizmi subvencioniranja kredita za mlade obitelji, davanja beskamatnog zajma ili osnivanja stambenog fonda u suradnji sa Županijom i državom, uzimajući u obzir mogućnosti grada Splita i njegovog proračuna. Naime, na našu mikrolokaciju svakako utječe činjenica da smo dio velikog europskog tržišta i da mnogi stranci kod nas kupuju nekretnine kao oblik investicije ili zbog planova za mirovinu, što dodatno otežava rješavanje tog pitanja za naš grad i našu županiju. Nadam se da zbog toga splitskim kvartovima ne prijeti sudbina uže jezgre grada.
Kako ocjenjujete trenutnu kvalitetu zdravstvene skrbi i javnih usluga za starije građane te koje mjere predlažete za njezino poboljšanje?
Više je problema koji opterećuju lokalno zdravstvo, kao što su manjak specijaliziranih liječnika i usluga za starije osobe, dugotrajne liste čekanja, nepovezanost sustava, odnosno slaba integracija socijalnih i zdravstvenih usluga, nedovoljna dostupnost javnog prijevoza i infrastrukture te poteškoće u kretanju.
Prve mjere za poboljšanje uključuju: suradnju KBC-a Split i Doma zdravlja na osnivanju timova za kućne posjete, povećanje kapaciteta domova zdravlja, razvoj dnevnih centara i programa u gradskim kotarevima u suradnji s udrugama i volonterima, uvođenje mobilnih zdravstvenih timova te poboljšanje javnog prijevoza (besplatne karte, češće linije prema zdravstvenim ustanovama).
Postoji i problem nedostatka liječnika u manjim sredinama koje ne privlače mlade liječnike, pa bi u tom smislu trebalo poduzeti mjere kako bi se popunila upražnjena radna mjesta kroz suradnju županija i općina.
Koje konkretne demografske mjere predlažete kako bi se zaustavio odljev mladih iz Splitsko-dalmatinske županije?
- Problem demografije je stoljetni problem. Nažalost, zbog povijesnih okolnosti, naša regija je oduvijek bila regija iseljavanja, što se neko vrijeme uspijevalo nadoknaditi prirodnim prirastom. No sada, u slobodnoj hrvatskoj državi, taj problem iseljavanja ostavlja gorak okus u ustima. Danas više-manje sve općine i gradovi naše županije imaju određene financijske izdatke za novorođenu djecu, no to nije dovoljno. Demografija u sebi objedinjuje mnogo čimbenika – od mentaliteta i duha vremena do ekonomije, prometne infrastrukture i osobnog osjećaja zadovoljstva.
Prvenstveno je potrebno stvoriti uvjete u kojima se mladi čovjek i mlada obitelj u Splitu ili nekom drugom mjestu naše županije osjećaju zadovoljno i cijenjeno, te da te sredine pružaju sve što im je potrebno u svakodnevnici. Najbolji način za to jest omogućiti im da sami rade i da ubiru plodove svog rada, a da im lokalna ili središnja vlast ne bude zapreka, nego servis.
Smatram da postoje određeni pomaci od strane središnje države i županije, koja je već učinila mnogo kroz projekte povratka mladih i njihova stambenog zbrinjavanja u općinama i gradovima naše Zagore. Ti projekti svakako trebaju ići u tom smjeru i u još većem opsegu, kako bi se time rasteretilo i stambeno pitanje u gradovima. Među mladima se pojavio trend da se odlučuju na gradnju kuća i stanova u naseljima svojih roditelja, a rade u Splitu. No i mimo tih “povratnika”, mnogi mladi iz splitskog zaleđa svakodnevno putuju u Split na posao. Grad Split i Županija trebaju na sve moguće načine utjecati na realizaciju projekata brzih cesta i drugih prometnih zahvata – poput onih u Imotskom ili brze ceste za Sinj. Iako ti ljudi nisu stanovnici Splita, u njemu svakodnevno provode osam i više sati, pa je gradska vlast, na neki način, odgovorna i za njih. Stoga ekonomski napredak grada Splita može biti i demografski motor za udaljenije općine.
Lokalna samouprava može subvencionirati izgradnju prvih nekretnina poticajima na državnim i gradskim zemljištima. U tom smislu, lokalne vlasti trebaju potaknuti državu da im prepusti upravljanje praznim parcelama koje bi mogle postati naselja za mlade, a koje bi po povoljnim uvjetima mogli otkupiti od općine i izgraditi svoj dom. Također, treba poticati zapošljavanje i samozapošljavanje mladih kroz različite modele – primjerice, potporama poslodavcima koji zapošljavaju mlade do 30 godina tijekom prve dvije godine rada, kreditiranjem i bespovratnim potporama mladim poduzetnicima i OPG-ovima.
Gradovi i općine mogu razviti sustave usklađene s tržištem rada, stipendirati školovanja za deficitarna zanimanja uz obvezu ostanka u mjestu stipendiranja, te jačati digitalnu infrastrukturu. Na kraju, treba poticati povratak iseljenih, osobito u trenutku kada su nekoć poželjne zemlje, spletom okolnosti unutar Europske unije, upale u probleme i više ne pružaju ni kvalitetu života ni ekonomsku sigurnost kao prije deset ili dvadeset godina.
Kako vidite ulogu braniteljskih udruga danas i koje ćete mjere poduzeti u Gradskom vijeću za dodatnu potporu demobiliziranim dragovoljcima?
- Hrvatski branitelji su sastavni dio našeg društva i ne bi se trebale voditi posebne rasprave o njihovoj ulozi u ovom gradu, niti ih se smije marginalizirati ili udaljavati od društvene zajednice. Nemojmo zaboraviti da su oni kamen temeljac ovog društva te da su svojom žrtvom omogućili neovisnost, višestranačje i demokraciju. Bilo da su u mirovini ili još uvijek radno aktivni, oni su prisutni i doprinose na razne načine. Žive i rade u ovom gradu, podižu obitelji, odgajaju djecu, a mnogi već čuvaju i unučad.
Braniteljske udruge u Splitu aktivno sudjeluju u životu grada organizirajući humanitarne, kulturne, sportske i edukativne događaje na temu Domovinskog rata. Odazvali su se i u izvanrednim situacijama, poput gašenja požara 2017. godine. Također, zajedno s drugim srodnim udrugama sudjeluju u raznim projektima usmjerenima na dobrobit građana Splita.
U tom smislu, imat će moju punu potporu ako budem izabran za gradskog vijećnika. Njihova prava vezana uz sudjelovanje u Domovinskom ratu uređena su posebnim zakonom, a pri Županiji djeluje ured koji se skrbi o njihovim pravima, kao što postoji i Ministarstvo branitelja na državnoj razini.
Nažalost, tijekom mandata prethodnog gradonačelnika, Andre Krstulovića Opare, ukinuta je Služba za branitelje zajedno s pročelnikom, čime su branitelji ovog grada dovedeni u nepovoljan položaj i tretman.
Svojim suborcima ću uvijek biti na raspolaganju, a kako me dobro poznaju, vjerujem da će mi se obratiti ako smatraju da postoje važna pitanja u njihovom svakodnevnom životu koja Gradsko vijeće može riješiti. Iako vjerujem da su to, u pravilu, komunalna pitanja koja muče sve građane.
Na koji način planirate uključiti građane Splita u proces donošenja važnih odluka te osigurati njihovo kontinuirano sudjelovanje?
- Vjerujem da postoji više načina uključivanja građana Splita u proces donošenja odluka. U Republici Hrvatskoj postoji mogućnost organiziranja lokalnih referenduma, a nema izravnijeg načina sudjelovanja građana u odlučivanju od toga. Volio bih vidjeti više referenduma o pitanjima koja se tiču lokalne politike, a koja u biti najviše utječu na svakodnevni život građana.
Kako ocjenjujete suradnju između Grada Splita i susjednih općina/gradova, te koje korake predlažete za unaprjeđenje regionalne suradnje?
Ocjenu suradnje Grada Splita i susjednih općina i gradova mogu dati samo građani na čiji život neka zajednička pitanja najviše utječu. Meni osobno čini se da je suradnja korektna, ali precizniju ocjenu mogu donijeti tek kao gradski vijećnik. Činjenica je da područje od zračne luke do Omiša i sa zaleđem sve do Dugopolja čine jedinstveno urbano, prometno i gospodarsko područje, kao i da gradska poduzeća Grada Splita vrše svoje djelatnosti na tom, pa i širem području. Mislim da bi se svakako trebali načelnici i gradonačelnici gradova i općina češće susretati, pa makar neformalno, i neka komunalna i prometna pitanja rješavati bez stranačkih razmirica, te pronalaziti rješenja za probleme ljudi koji žive na tom području, posebno za ljude koji žive u jednoj od tih općina/gradova, a rade na području drugoga, a to su deseci tisuća naših sugrađana. Osobno smatram da Split i ta područja trebaju činiti jedinstvenu lokalnu samoupravnu jedinicu i imati status velikog grada.