Na današnji dan, prije 103 godine, u mirnom zagorskom mjestu Veliko Trgovišće, rođen je dr. Franjo Tuđman – čovjek čije se ime neraskidivo veže uz stvaranje suverene i neovisne Republike Hrvatske.
Franjo Tuđman nije bio tek političar – bio je državnik s vizijom, povjesničar s dubokim razumijevanjem hrvatskog identiteta, general koji je znao cijenu slobode i domoljub koji je život posvetio jednome cilju: slobodnoj, samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj.
Od antifašista do akademika
Već kao mladić, Tuđman se priključio antifašističkom pokretu, boreći se protiv nacističke i fašističke okupacije. Nakon rata uspinje se kroz vojnu hijerarhiju do čina generala u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, da bi 1961. napustio vojsku i okrenuo se znanstvenom i publicističkom radu.
Njegova knjiga Rat protiv rata (1957.) postaje važno djelo u području vojne povijesti i političke misli. S vremenom se afirmira kao ugledni intelektualac koji ne preže govoriti o hrvatskom pitanju i povijesnim nepravdama – što mu donosi progon i zatvaranje, ali i poštovanje među onima koji žele istinu.
Vizionar slobodne Hrvatske
burnim vremenima kraja 1980-ih, Tuđman ponovno stupa na povijesnu scenu. Godine 1989. osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), političku snagu koja će odigrati ključnu ulogu u borbi za državnu neovisnost. Već 1990. izabran je za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a godinu kasnije i za prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske.
Kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske, vodio je narod kroz najteža razdoblja Domovinskog rata. Pod njegovim vodstvom ostvarene su ključne pobjede – operacije Bljesak i Oluja, te mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
Zastava koja je izazvala rasprave
Tuđman je inzistirao da nova hrvatska zastava uključuje tradicionalnu crveno-bijelo-plavu trobojnicu sa šahovnicom, počevši bijelim poljem, u skladu s povijesnim hrvatskim grbovima. Zbog otpora međunarodne zajednice, osobito iz SAD-a, optužbi za revizionizam i kontroverzi povezanih s NDH, pristao je na kompromis: šahovnica s crvenim početnim poljem, koja je danas službena. No, rasprave o bijelom početnom kvadratu i dalje žive među onima koji povijest Hrvatske ne svode na dvadeseto stoljeće.
Državnik u pravom smislu riječi
Dr. Franjo Tuđman bio je više od predsjednika – bio je stvaratelj države, pregovarač u Daytonu, zaštitnik nacionalnih interesa i čovjek koji je znao da se povijest piše odvažnim odlukama. Nije birao lakši put, već onaj koji je bio potreban – bez obzira na žrtve i izazove.
Naslijeđe koje traje
Tuđman je preminuo 10. prosinca 1999., ali njegova vizija i žrtva ostaju utkane u temelje suvremene hrvatske države. Njegov grob na Mirogoju mjesto je tihe zahvalnosti i prisjećanja na one trenutke kad se činilo nemogućim – a ipak je ostvareno.
Danas se ne prisjećamo samo čovjeka i njegova rođenja. Prisjećamo se rođenja ideje – neovisne, slobodne Hrvatske. Dr. Franjo Tuđman ostaje simbol odlučnosti, hrabrosti i vjere u narod koji je, u najtežim vremenima, znao tko je i za što se bori.
Izvor: PDN/Foto:Snimka zaslona
Izvorni autor: Krešimir Cestar