13.9 C
Mostar
Ponedjeljak, 28 travnja, 2025

Kako su partizani ‘oslobađali’ zagrebačke bolnice? Smaknuto je gotovo pet tisuća ranjenika

Partizani su po završetku Drugog svjetskog rata poubijali na desetke tisuće onih koje su smatrali „neprijateljima“. Među njima bili su i ranjenici, pripadnici Hrvatskih oružanih snaga, iz zagrebačkih bolnica koji su ubijeni i bačeni u jamu Jazovku. O tome je detaljno pisala povjesničarka Blanka Matković u radu koji se temelji na neobjavljenim dokumentima iz gradiva nekadašnje Zakladne bolnice (Sveti Duh) i Bolnice sestara milosrdnica.

Speleološka istraživanja jame Jazovka smještene između sela Sopota i Gornjeg Sela na Žumberku nedaleko slovenske granice, privukla su u lipnju 1990. izuzetno veliko zanimanje javnosti za poratna stradanja hrvatskih civila i vojnika te skrenula pozornost na sudbinu ranjenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) koji su se po ulasku postrojbi Jugoslavenske armije 8. svibnja 1945. zatekli u zagrebačkim bolnicama, a na koje se odnosila Ženevska konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika iz 1929. čije su potpisnice bile Nezavisna Država Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija, piše Matković u radu „Odvođenja i likvidacije ranjenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) iz zagrebačkih bolnica 179 u svibnju i lipnju 1945. kroz arhivsko gradivo Državnog arhiva u Zagrebu“ iz 2011.

Foto: snimka zaslona

Bolnica Sv. Duh

Zakladna bolnica u Zagrebu (poznatija kao Sveti Duh, od 1942. Državna bolnica Zagreb), preimenovana je nakon Drugog svjetskog rata u Opću bolnicu „Dr. Josip Kajfeš“. Među sačuvanim knjigama ove bolnice nalazi se i „Imenik bolesnika primljenih na ortopedski odio“.

Iako je imenik sadržavao podatke o bolesnicima primljenima na ortopediju od 1941. do 1945., stranice s podacima za prvu polovicu 1945. godine su istrgnute, vjerojatno namjerno. No, u cijelosti je ostala sačuvana knjiga s pregledom vojnih osoba koje su se nalazile na odjelu ortopedije. Iako podaci ne otkrivaju sudbinu ranjenika, moguće je iščitati njihova imena i ustanoviti broj onih koji su se 8. svibnja vjerojatno nalazili na ovom odjelu.

Između 2. siječnja 1945. i 7. svibnja 1945. na odjel je primljeno ukupno 1.073 ranjenika, od kojih 50-ak nakon 1. svibnja 1945. Nakon 14. svibnja na isti je odjel primljen veći broj pripadnika Jugoslavenske armije. Otpusna knjiga bolnice za razdoblje od 20. prosinca 1944. do 27. prosinca 1945. otkriva izuzetno veliki broj muškaraca (oko tristo) otpuštenih iz bolnice 6. i 7. svibnja 1945., dakle uoči povlačenja Hrvatskih oružanih snaga iz Zagreba.

Knjiga otpusta Bolnice sestara milosrdnica

Na sličnu situaciju ukazuje i Knjiga otpusta Bolnice sestara milosrdnica prema kojoj je 7. svibnja 1945. iz bolnice otpušteno oko 270 bolesnika i ranjenika, uglavnom muškaraca. Za određeni broj osoba, puštenih iz Zakladne bolnice nakon ulaska postrojbi Jugoslavenske armije u grad, upisano je da su 14. svibnja 1945. prebačeni u „drugu bolnicu“. Riječ je o vojnicima – strancima, rođenima u Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj, Italiji, Alžiru, Maroku, Tunisu, Sloveniji i Novosibirskoj oblasti.

Na udaru partizana bila je i bolnica sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog, koja je 1. svibnja 1948. preimenovan u „Opću bolnicu narodnog heroja dra Mladena Stojanovića“. Otamo su ranjenici poslani u logor Prečko.

Dr. sc. Blanka Matković u radu donosi i popise iz bolnice s imenima ranjenika. Popis kao i cijeli rad možete pogledati

Najčitanije