Piše: Filip Gašpar
Vodeće stranke desnice i ljevice, CDU i SPD, iznevjerile su narod kojemu bi trebale služiti. Po prvi put, Alternativa za Njemačku (AfD) nalazi se na čelu jedne njemačke ankete. Četvrtina birača podržava je. Prije samo deset godina, ova stranka, osnovana kao prosvjed protiv njemačkog spašavanja južne Europe nakon krize u eurozoni, činila se osuđenom na nestanak. Na saveznim izborima 2013. osvojila je tek 4,7 posto glasova – premalo za ulazak u Bundestag. Tada se Njemačka nepovratno promijenila. Kancelarka Angela Merkel otvorila je granice za milijune izbjeglica; AfD se pretvorio u antiimigrantsku stranku i započeo nevjerojatan uspon.
Nova anketa objavljena je jučer, istodobno s vijestima da su desno-centristička Kršćansko-demokratska unija (CDU) i lijevo-centristička Socijaldemokratska stranka (SPD) postigle dogovor o koalicijskoj vladi. Godine 2018. čelnik CDU-a Friedrich Merz zakleo se da će osvojiti 40 posto glasova i prepoloviti podršku AfD-u. Umjesto toga, na izborima u veljači nisu dosegli ni 30 posto, a da se izbori održe danas, CDU i SPD zajedno ne bi skupili dovoljno glasova za većinsku koaliciju. Za to su sami krivi. Predugo je njemački politički konsenzus bio usmjeren na trošenje milijardi u borbi protiv klimatskih promjena, dočekivanje izbjeglica i širenje socijalne države – dok je infrastruktura propadala, visoke cijene energije slabile industriju, a zločini povezani s izbjeglicama postajali sve učestaliji.
Dok AfD vodi na anketama, njemački politički establišment suočava se s egzistencijalnom krizom
10 travnja 2025.
4 min.
Piše: Filip Gašpar
Vodeće stranke desnice i ljevice, CDU i SPD, iznevjerile su narod kojemu bi trebale služiti. Po prvi put, Alternativa za Njemačku (AfD) nalazi se na čelu jedne njemačke ankete. Četvrtina birača podržava je. Prije samo deset godina, ova stranka, osnovana kao prosvjed protiv njemačkog spašavanja južne Europe nakon krize u eurozoni, činila se osuđenom na nestanak. Na saveznim izborima 2013. osvojila je tek 4,7 posto glasova – premalo za ulazak u Bundestag. Tada se Njemačka nepovratno promijenila. Kancelarka Angela Merkel otvorila je granice za milijune izbjeglica; AfD se pretvorio u antiimigrantsku stranku i započeo nevjerojatan uspon.
Nova anketa objavljena je jučer, istodobno s vijestima da su desno-centristička Kršćansko-demokratska unija (CDU) i lijevo-centristička Socijaldemokratska stranka (SPD) postigle dogovor o koalicijskoj vladi. Godine 2018. čelnik CDU-a Friedrich Merz zakleo se da će osvojiti 40 posto glasova i prepoloviti podršku AfD-u. Umjesto toga, na izborima u veljači nisu dosegli ni 30 posto, a da se izbori održe danas, CDU i SPD zajedno ne bi skupili dovoljno glasova za većinsku koaliciju. Za to su sami krivi. Predugo je njemački politički konsenzus bio usmjeren na trošenje milijardi u borbi protiv klimatskih promjena, dočekivanje izbjeglica i širenje socijalne države – dok je infrastruktura propadala, visoke cijene energije slabile industriju, a zločini povezani s izbjeglicama postajali sve učestaliji.
Kritički glasovi bili su omalovažavani ili ušutkavani: jedan političar AfD-a osuđen je za zločin iz mržnje jer je ukazao na prekomjernu zastupljenost Afganistanaca među silovateljima u bandama. CDU je, pak, odlučio sklopiti savez sa SPD-om unatoč njihovoj ključnoj ulozi u katastrofalnoj prethodnoj vladi. S malo drugih mogućnosti osim AfD-a, kojeg su odbacili kao partnera, SPD ih je nadmudrio u pregovorima.
Iako su njemački birači u veljači jasno odbacili SPD, ova stranka sada ima sedam ministara u vladi. Kako bi osigurali potrebna sredstva, CDU se upustio u upitne poteze. Nakon izbora vratili su stari parlament u život i iskoristili ga da ukinu kočnicu duga, čime je dotad obuzdavana državna potrošnja. Nova koalicija sada može rasipati stotine milijardi. Da bi osigurali dvotrećinsku većinu u odlazećem parlamentu, morali su pridobiti Zelene, obvezavši se na 100 milijardi eura za borbu protiv klimatskih promjena i upisavši obvezu neto nule u ustav. Te odluke teško će se poništiti, jer će supermajoritet potreban za takav korak biti sve nedostižniji.
Dok nova koalicija kuje svoje planove, AfD je oštro kritizirao njihov sporazum. Nazvali su ga „poveljom kapitulacije“ Friedricha Merza, optužujući Uniju da se povinovala zahtjevima SPD-a i Zelenih. Stranka tvrdi da sporazum nosi pečat izbornog gubitnika SPD-a, prožet ustupcima Zelenima koji će, kako kažu, uvijek biti prisutni za vladinim stolom. Po njihovom mišljenju, radi se o dokumentu koji nastavlja staru politiku bez rješenja za ključna pitanja budućnosti.
Posebno su kritizirali klimatsku i energetsku politiku nove vlade. Alice Weidel i Tino Chrupalla prozvali su koaliciju zbog, kako kažu, „planirane ekonomije električnih automobila“ kojom se ugrožava njemačka industrija. Smatraju da nema promjene u energetskoj politici – nuklearna energija i jeftini plin ostaju tabu teme o kojima se hitno mora raspravljati. Umjesto obećanih poreznih olakšica, sporazum nudi samo „mješavinu subvencija, poticaja i nejasnih obećanja“, što su ocijenili kao „šamar u lice“ poreznim obveznicima, radnicima i malim poduzetnicima.
AfD je izrazio zabrinutost i zbog plana za promjenu ustava radi financiranja budućih projekata. Umjesto porezne reforme u korist građana, koalicija pribjegava zaduživanju koje će, tvrde, opteretiti buduće generacije. Stranka je upozorila da bi četiri godine crno-crvene koalicije bile „četiri izgubljene godine“ koje Njemačka ne može priuštiti. Poručili su da građani žele političku promjenu, a ne nastavak dosadašnje politike, te najavili da će se novoj vladi suprotstaviti dosljednim opozicijskim djelovanjem.
Nije iznenađujuće da 52 posto Nijemaca ne vjeruje da će Merz biti dobar kancelar, dok mu 70 posto uopće ne vjeruje. U očajničkom nastojanju da AfD drži podalje od vlasti, Merz je osnažio svoje lijeve protivnike i oslabio vlastitu sposobnost upravljanja. Njegova stranka neće biti pohvaljena za lijeve poteze koje eventualno povuče, dok će mogućnost provođenja desnih mjera biti ograničena. To znači da će se malo koji njemački problem, ako ijedan, riješiti. Nije čudno što neki unutar CDU-a zahtijevaju ukidanje blokade suradnje s AfD-om, nadajući se budućem desnom savezu.
AfD je sada službena opozicija i nastavit će jačati na anketama dok nova vlada razočarava njemački narod.
*Filip Gašpar diplomirao je talijanistiku i slavistiku na nekoliko sveučilišta. Radi kao politički savjetnik za AfD (Alternativu za Njemačku)