Piše: Josip Milić
Domovinski pokret je u ove vruće lipanjske dane dodatno užario hrvatsku političku scenu. U središte svoje politike pomalo nenadano stavili su prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH čime su potvrdili svoju domoljubnu odrednicu. Raspisali su se o tome svi mediji pa tako jugonostalgičarski Jutarnji Rezoluciju pamfletistički odbija tvrdeći kako se radi o čisto populističkom pristupu kojim DP želi povratiti poljuljane birače. Večernjak ovoj temi pristupa puno ozbiljnije i analitički razrađujući do u detalje Rezoluciju.
Tako njihov novinar Marko Špoljar piše kako Rezolucija Domovinskog pokreta o Bosni i Hercegovini predviđa uspostavu neteritorijalne hrvatske izborne jedinice na području cijele Federacije BiH. U stranci smatraju da bi takav model omogućio Hrvatima da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike, osobito hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bez potrebe za stvaranjem novog teritorijalnog entiteta ili promjenom postojećih granica, što je lako izvodivo. Prema DP-u prijedlogu, a kako piše Špoljar, Federacija BiH bi trebala ostati jedinstven teritorijalni i administrativni prostor, dok bi hrvatska izborna jedinica predstavljala mehanizam zaštite ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i sprječavanja političkog preglasavanja Hrvata.
Onemogućiti preglasavanje Hrvata
Novinar istog lista Zoran Krešić, ističe kako je prijedlog posebne hrvatske izborne jedinice ponovno otvorio raspravu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. On piše da iz Domovinskog pokreta poručuju kako je riječ o modelu koji bi osigurao legitimno političko predstavljanje i onemogućio praksu da brojniji narodi biraju hrvatske predstavnike.
Krešić podsjeća kako se pitanje hrvatske izborne jedinice intenzivno raspravljalo i tijekom pregovora u Neumu, kada se tražio model provedbe presuda domaćih i međunarodnih sudova vezanih uz izborno zakonodavstvo. Tada su bošnjačke političke stranke odbacivale mogućnost uspostave dviju izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva BiH, inzistirajući da je Federacija BiH jedna izborna jedinica.
Snažniji diplomatski angažman
Zbog svega toga Domovinski pokret u svojoj rezoluciji od Republike Hrvatske traži snažniji diplomatski angažman i zajedništvo svih političkih opcija u zaštiti prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Predlaže se korištenje svih raspoloživih mehanizama unutar Europske unije, uključujući i mogućnost veta kada je riječ o pitanjima od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH.
Nejedinstvo političkih stranaka
Većina političkih akreta se već izjasnila o rezoluciji. Dalija Orešković, glasnogovornica rigidne ljevice, ju je odbila tvrdeći kako “naš identitet nije Herceg-Bosna”. Kao da je to itko igdje rekao, a pogotovo DP u ovoj Rezoluciji? Zanimljivo da je ona poznata kao političarka “uključivosti i buđenja” koja se zalaže za sve obespravljene i ugrožene, osim kad su to bh. Hrvati. Ona smatra da “DP tom inicijativom stvara nove sukobe unutar Hrvatske, ali i s prijateljskom nam BiH. Treba nas zabrinuti ova najavljena inicijativa o Rezoluciji kojom bi se afirmirala ideja koja snažno asocira na uspostavu Herceg-Bosne”, ocijenila je Orešković. “Naš identitet nije Herceg-Bosna i dovoljno je reći da ta inicijativa dolazi od onih koji veličaju Antu Pavelića”, poručuje Dalija.
Nino Raspudić je Rezoluciju ocijenio kao razvodnjenu kamilicu. On tvrdi kako je HDZ prisilio DP da odustane od svih bitnih stvari te da u Rezoluciji nema supstancijalno ništa novo, osim uvođenja nepoželjne osobe što bi po Raspudiću svakako trebao biti Željko Komšić, piše Zlatko Crčec iz Novog lista.
Marina Karlović Sabolić iz Slobodne Dalmacije se ne slaže s Raspudićem te tvrdi kako, kad se pročitaju oba teksta, Domovinski pokret u bitnim stvarima nije previše odustao.
Iz svega bi se dalo zaključiti kako je Raspudiću povrijeđen ego jer mu je Domovinski pokret ušao u njegov politički prostor oko zaštite bh. Hrvata u kojem je on do sada suvereno vladao, ali teoretski i bez ikakvih konkretnih poteza i inicijativa koje bi zatalasale čitavu političku i medijsku scenu u Hrvatskoj. Jelena Miloš, zastupnica Možemo! misli da miješanje u unutarnje stvari BiH nije dobro te da se tri naroda u BiH trebaju dogovoriti. “Jasno je da postoje manipulacije pri odabiru hrvatskih predstavnika, međutim to se može riješiti samo dogovorom.
Milanović šuti
I dok su se o ovoj temi raspisali i lijevi i desni novinari, baš kao i političari od kojih nažalost i neki desni kao Igor Peternel ideju osuđuju, predsjednik RH uporno šuti. Iako smo ga navikli viđati kao komentatora mnogo manje važnih pitanja, oko ovoga tajac. Zašto Milanović šuti? Predsjednik se do sada isticao kao prvi ljevičar na tako važnoj poziciji koji je glasno stao u obranu bh. Hrvata, ponekad Bošnjake nazivajući ružnim imenima. Za razliku od predsjednice Kolinde primio je i odlikovao mnoge časnike HVO-a i dao im ratna prizanja bez straha po međunarodne posljedice. Tako je zadobio povjerenje dijela desnice što mu je bilo presudno za onako uvjerljivu pobjedu na zadnjim predsjedničkim izborima. Za očekivati je da Milanović tu izbornu bazu ne želi izgubiti na idućim izborima za premijera Hrvatske nego ju vjerojatno planira i povećati. Ovo mu je najbolja prilika za to. Ako želi nastaviti raditi u tom pravcu Milanoviću bi najbolje bilo prihvatiti DP-ovu Rezuluciju, ali ne samo deklarativno. On njega se očekuje da s trenutne pozicije predsjednika države učini sve da se ona sprovede na terenu.
Napomenimo da se ovim za bh. Hrvate koji je konstitutivni narod, traži samo ono što u Hrvatskoj imaju manjine, pa čak i one koje su došljaci, a ne domicilni građani Hrvatske, kako kaže Mirjana Kasapović za Bošnjake.