Tko će i kada uhititi Milorada Dodika?
Piše: uredništvo
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i jedna od najkontroverznijih političkih figura u Bosni i Hercegovini, posljednjih mjeseci ponovno je u fokusu domaće i međunarodne javnosti. S obzirom na niz postupaka koji se tumače kao kršenje Ustava BiH i odluka Ustavnog suda, pitanje koje se sve češće postavlja jest: tko će, i kada, uhititi Milorada Dodika?
Pravna osnova već postoji
Dodik se trenutačno nalazi pod istragom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kao i osporavanja institucija države BiH. Konkretno, radi se o zakonskim aktima koje je donio entitet Republika Srpska, a koji su u izravnom sukobu s odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta. Upravo zbog toga, Dodik se tereti za kaznena djela iz članka 203.a Kaznenog zakona BiH – „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika“.
Tužiteljstvo je u kolovozu 2023. godine potvrdilo da je protiv Dodika podignuta optužnica, a Sud BiH prihvatio je optužnicu u listopadu iste godine. Proces je formalno započet, no sam Dodik se i dalje slobodno kreće i nastavlja obnašati dužnost predsjednika Republike Srpske.
Zašto do uhićenja još nije došlo?
Uhićenje politički izuzetno moćne osobe kao što je Dodik, uz to i lider SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata), predstavlja izazov kako za pravosudne institucije tako i za sigurnosne agencije u BiH. Njegova uloga u poticanju separatističke retorike i političke krize u zemlji čini svaki potez protiv njega potencijalno destabilizirajućim.
Osim toga, institucije Republike Srpske otvoreno štite Dodika. Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a jasno je dalo do znanja da neće surađivati s državnim institucijama kada je riječ o eventualnom uhićenju. Time je stvoren pravni i operativni vakuum – državno pravosuđe ima optužnicu, ali nema mehanizme da je provede bez rizika od otvorenog konflikta između razina vlasti.
Uloga međunarodne zajednice
Visoki predstavnik u BiH ima široke ovlasti, uključujući i smjenu dužnosnika te nametanje zakona. No, pitanje uhićenja nije direktno u njegovoj nadležnosti. Ipak, međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, sve više izražava zabrinutost zbog Dodikovih poteza.
Američka administracija već je nekoliko puta sankcionirala Dodika, a Europska unija razmatra slične mjere. Međutim, te sankcije zasad nisu imale vidljiv učinak na njegovo političko ponašanje.
Kada bi do uhićenja moglo doći?
Realno gledajući, uhićenje Milorada Dodika moguće je tek ako dođe do potpune mobilizacije državnih sigurnosnih agencija, uz političku i međunarodnu podršku. To se može dogoditi ako Dodik nastavi ignorirati državne institucije i ukoliko se pravosudni procesi dodatno ubrzaju.
No, kako stvari sada stoje, uhićenje nije izgledno u skoroj budućnosti – barem dok traje politički balans snaga koji mu ide u prilog. Ipak, s obzirom na ozbiljnost optužbi, pitanje nije hoće li biti uhićen, već kada će se političke i pravne kockice posložiti da to uistinu postane moguće.
Generator krize u BiH
Milorad Dodik već godinama vješto balansira između političke moći, pravnih prijetnji i međunarodnog pritiska. Iako se čini da je pravda spora, ne može se isključiti mogućnost da ga upravo njegov vlastiti inat i ignoriranje institucija jednog dana dovedu pred vrata pritvorske jedinice. Pitanje koje ostaje otvoreno glasi: tko će biti taj koji će povući prvi i najosjetljiviji potez – uhićenje čovjeka koji utjelovljuje političku krizu BiH?